Shorinji kempo (少林寺拳法) ili Shōrin-ji Kenpō japanska je borilačka vještina koju je 1947. godine utemeljio Kaiso (jap. utemeljitelj) Doshin So. Samo značenje japanskog naziva Shorinji je “samostan Šaolin”, dok se pojam kenpo odnosno kempo odnosi na način borbe. Doshin So razvio je sustav temeljen na tehnikama i filozofiji koje je naučio tijekom svog boravka u Kini u razdoblju prije te za vrijeme Drugog svjetskog rata, želeći obnoviti zamisao koju je imao legendarni budistički redovnik Bodhidharma, osnivač zen-budizma, kada je poučavao borilačke vještine i zen-filozofiju u kineskom Šaolinskom hramu. Predaja kaže da je upravo Bodhidharma bio taj koji je prije 1500 godina donio borilačke tehnike (indijski kempo, tenjiku nara no kaku ili ekkin gyo) iz Indije u Kinu. Nakon što je napustio Indiju kako bi prenio izvorna Budina učenja, Bodhidharma je svoje putovanje završio u Šaolinskom hramu na planini Songshan, na području današnje provincije Henan. Kasnije su te tehnike dale temelje raznim borilačkim vještinama koje su se proširile diljem Kine.
Doshin So počeo je podučavati sustav shorinji kempa koji je utemeljio 1947. godine u gradiću Tadotsu na japanskom otoku Shikoku. Svjedočivši strahotama netom završenog Drugog svjetskog rata, Doshin So htio je doprinijeti obnovi zemlje kroz obrazovanje mladih, usmjereno na razvijanje dobrote, hrabrosti i osjećaja pravde. Kako je navedeno na web-sjedištu svjetske organizacije shorinji kempa (WSKO; koju je osnovao sam Doshin So 1974. godine) u tome ga je nadahnuo mural iz Šaolinskog samostana, koji prikazuje indijske i kineske redovnike kako zajedno treniraju, bez obzira na podrijetlo.
Shorinji kempo nije samo borilačka vještina ili način samoobrane. Njen osnovni smisao nije stvaranje sposobnih boraca, već osobni razvoj pojedinaca kako bi oni mogli djelovati, pomagati drugima i stvarati bolje društvo. Za one koji ga prakticiraju, shorinji kempo ima tri osnovna cilja:
- sposobnost samoobrane (goshin rentan),
- mentalni razvoj (seishin shūyō ) i
- poboljšanje zdravlja (kenkō sōshin).
Shorinji kempo često se naziva disciplinom (gyō) osobnog razvoja.
Uz vježbanje se također povezuju dva osnovna koncepta, a to su “izgraditi vlastito ja” (jiko kakuritsu) i “uzajamna sreća, za sebe i za druge” (jita kyōraku). Shorinji kempo se nikada ne bi trebao koristiti za stvaranje sukoba ili za pokazivanje snage radi osobne koristi. Čak i u situaciji u kojoj bi netko bio prisiljen upotrijebiti svoje znanje, to bi trebala biti zadnja opcija. Shorinji kempo treba pomagati ljudima, a ne ih uznemiravati. Ova filozofija, poznata je kao Kongo Zen i zasnovana na budizmu, vrlo je važan dio shorinji kempa.
Izvori:
- Shorinji Kempo Official website WSKO: World Shorinji Kempo organization, https://www.shorinjikempo.or.jp/en/history (posjećeno 13. prosinca 2024.)
- What is Shorinji Kempo?, Karlstad Shibu, https://www.shorinjikempo.net/en/about-shorinji-kempo/what-is-shorinji-kempo/ (posjećeno 13. prosinca 2024.)
- Shorinji Kempo, Wikipedia, https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Shorinji_Kempo&oldid=1256861950 (posjećeno 13. prosinca 2024.).
- Shorinji Kempo’s History, Karlstad Shibu, https://www.shorinjikempo.net/en/about-shorinji-kempo/shorinji-kempos-history/ (posjećeno 13. prosinca 2024.)
- History (Frequently Asked Questions about Shorinji Kempo are also answered on the World SKO site), Shorinji Kempo British Columbia, https://www.shorinjikempobc.org/history (posjećeno 13. prosinca 2024.)